Trgovinskim radnjama na području Bijeljine zabranjen je rad nedeljom, odlučila je Skupština grada.

Svi oni, koji su malo bolje upućeni, znaju da je projekat „neradne nedelje“ ili „zabrane rada nedeljom“ ili „nedeljnog zakona“ stari koncept Rimokatoličke crkve i njenog vojnog krila – jezuita, kojim se potvrđuje autoritet Rimske crkve na nekoj teritoriji, gradu ili državi. Naime, Rimska crkva je uvela kao praznik – prvi dan sedmice (dan boga sunca – Sunday) umesto praznovanja sedmog dana u sedmici ili biblijske nedelje (hebrejski „Šabat“ što znači „nedelja“).
Tokom svoje istorije, Rimska crkva je u vreme pape Gregorija najpre uvela Gregorijanski kalendar, koji danas koristi ceo svet, i to umesto biblijskog kalendara, a pre toga je uvela kao sedmični praznik prvi dan sedmice umesto sedmog dana (sedmi dan, po Bibliji, je praznik koji ukazuje na stvaranje sveta).
U vreme Mila Đukanovića, u Crnoj Gori je uveden “nedeljni zakon” tako da i danas prodavnice i trgovine u Crnoj Gori ne rade nedeljom. U Hrvatskoj je to mnogo ranije uvedeno. A sada, evo i grad Bijeljina, koji je poznat po opozionom delovanju u odnosu na vladajuću stranku Milorada Dodika, uvela je “nedeljni zakon”. Navedeno je to u Odluci o izmenama i dopunama Odluke o radnom vremenu ugostiteljskih, zanatsko-preduzetničkih i trgovinskih objekata na području grada Bijeljina koju je usvojila gradska Skupština, sa 26 glasova ZA i jednim glasom koji je bio UZDRŽAN.
Odluku je predložio gradonačelnik Ljubiša Petrović, a usvojena je nakon dugotrajne rasprave tokom koje su izneseni brojni i potpuno različiti stavovi, pa čak i članova iste stranke – odnosno SDS-a.
Odbornik SDS-a Mirjana Orašanin je ekonomski i stručno obrazlagala razloge za neprihvatanje ove odluke, dok je njena stranačka koleginica Anka Todorović bila za usvajanje.
Odbornici Koalicije “Dogovor za Bijeljinu” naveli su nekoliko predloga za odgađanje usvajanja na mesec dana i analizu mogućih posledica ukoliko odluka bude usvojena.
Predsednik Skupštine grada Bijeljina Aleksandar Đurđević rekao je da će Koalicija “Dogovor za Bijeljinu” prihvatiti ovu odluku, ali da je na gradonačelniku, kao predlagaču, i nakon svih diskusija koje su bile dobronamerne, ali su ukazivale na moguće probleme nakon usvajanja, da ponese teret u slučaju negativnih posledica ove odluke.
Ako pogledamo istorijski, videćemo da uvođenje “nedeljnog zakona” znači prihvatanje autoriteta Rimske crkve.
U “Preobražaju Katehizma Katoličke Doktrine” (Convert’s Catechism of Catholic Doctrine) se navodi:
Pitanje (P): Koji je dan “nedelja”?
Odgovor (O): Šabat je “nedelja”.
P. Zašto mi svetkujemo prvi dan sedmice kao nedelju umesto Šabata?
O. Mi svetkujemo prvi dan sedmice kao nedelju umesto Šabata zato što je Katolička Crkva, na saboru u Laodikeji (336. godine nove ere) prenela svetost sa Šabata na prvi dan sedmice (neznabožačku nedelju ili dan sunca, prim. autor).
P. Zbog čega je Katolička Crkva promenila Šabat u prvi dan sedmice kao nedelju?
O. Crkva je zamenila Šabat u prvi dan sedmice kao nedelju zato što je Hristos vaskrsao u prvi dan sedmice, i Sveti Duh se spustio na Apostole u prvi dan sedmice.
P. Sa kojim autoritetom je Crkva zamenila Šabat za prvi dan sedmice kao nedelju?
O. Crkva je zamenila Šabat za prvi dan sedmice kao nedelju, puninom božanske sile koju joj je Isus Hristos podario.
(Rev. Peter Geiermann, C.SS.R., (1946), str. 50.)
Iz knjige “Upućeni Katolički Hrišćanin” (Catholic Christian Instructed)
P. Da li (Katolička) crkva poseduje moć da pravi promene u Božijim zapovestima?
O. Umesto sedmog dana, i drugih praznika koji se tiču starog zakona, crkva je propisala prvi dan sedmice kao nedelju i svete dane da budu izdvojeni za službu Bogu; i mi imamo dužnost da to čuvamo kao važnu Božiju zapovest umesto starovekovnog Šabata.
(Rt. Rev. Dr. Challoner, str. 211.)
U knjizi “Doktrinalni Katehizam” (A Doctrinal Catechism)
P. Možete li na bilo koji drugi način dokazati da Crkva ima moć da uvodi praznike po naredbi?
O. Kada ne bi imala takvu moć, ona ne bi mogla učiniti to sa čime se svi moderni religiozni ljudi slažu sa njom. Ona ne bi mogla da uvede svetkovanje prvog dana sedmice – nedelje, umesto svetkovanja Šabata – sedmog dana, jer je to promena za koju ne postoji autoritet u Svetom Pismu.
(Rt. Rev. Dr. Challoner, p. 211. Rev. Stephen Keenan,(1851), str.174.)
U Katehizmu Koncila u Trentu (Catechism of the Council of Trent)
“Crkva Božija je smatrala da je dobro preneti proslavljanje i svetkovanje sa Šabata na prvi dan sedmice kao nedelju!”
(Rt. R str. 402, second revised edition (English), 1937. (First published in 1566))

Nije ovo samo u Bijeljini slučај, svuda gdje je na posljednjim izborima pobijedila opozicija, imamo isto. Ja živim u maloj opštini Modričа, i ovo je još davno uvedeno, obzirom da je ustaški SDS odnio pobjedu.