Blog

Zašto sam prestao da slavim rođendan?

Kada pogledate istoriju našeg i svih naroda – rođendan je događaj koji je počeo masovno da dobija na popularnosti nakon II svetskog rata. Do tada u Srbiji se slavila samo tri praznika – kućna slava, Božić i Uskrs. Čak ni Nova godina nije bila nikakva posebna manifestacija. Međutim šta se desilo u međuvremenu?

Pored očiglednog konzumerističko-kapitalističkog programa gde su ljudi stalno izmišljali da za “određene dane” naprave neku akciju da bi prodali nešto više robe – postoji i duhovni aspekt rođendana i drugih praznika koji imaju svoju pozadinu.

Foto: Faraoni su prvi ozbiljno prošili slavljenje rođendane / bagsoflove.co.uk

Ko je prvi popularizovao rođendan?

Prema najstarijim spisima od kojih je biblijskih najverodostojniji – rođendan su slavili faraoni.

Faraoni su smatrali da treba proslaviti sebe i svoje rođenje zato što su oni božanstvo – što je paganski koncept. Faraoni su smatrani bogovima na zemlji, tako da slavljenje rođendana je u rangu kao da proslavljate sebe kao boga ili božanstvo.

Trećeg dana posle toga bio je faraonov rođendan. On je priredio gozbu za svoje sluge i izveo iz zatvora glavnog peharnika i glavnog pekara.” (1. knjiga Mojsijeva 40:20)

Ovo su dodatni unapredili i Grci kao pagani koji su smatrali da postoji određeni duh ili duhovi koji su prisutni na dan svog rođenja.

Foto: Prinošenje žrtava duhovima na antičkom grčkom krčagu / Luvr

Odakle onda torta i sveće?

Antički Grci su mnoge drevne paganske rituale unapredili i popularizovali tako što su tortu koja je bila u obliku kruga tj. Meseca predavali boginji Artemidi koja se smatrala mesečevom boginjom i na nju stavljali sveće i palili. Na taj način oni bi prizivali i umilostivili boginju jer su sveće trebale da simobilizuju svetlost koju reflektuje Mesec. Uz to sveće su sastavni deo paganskih i okultnih rituala gde se prizivaju razni duhovi u svim paganskim religijama i kulturama.

Duvanje svećica bi potom bio simbol kojim se šalje vid moltive tim paganskim bogovima (čitaj demonima). Uz to pravila se buka ili razno ritualno pevanje kako bi se umilostivili ti duhovi od kojih su mnogi bili zli duhovi, a prizivali bi se navodno dobri duhovi koji bi štitili kuću i donosili blagostanje. Ovaj paganski koncept od Egipta se samo dodatno unapredio u drevnoj Grčkoj.

Foto: Kralj Irod slavi rođendan / Domenico Ghirlandaio

Naš rođendan danas je rimski rođendan?

Korak dalje su otišli Rimljani sa rođendanom jer su rođendan prihvatili kao proslavu svakog čoveka. Pre toga je rođendan bio isključivo vezan za bogove ili božanstvo na zemlji (faraone). Sada su ne-religijski ljudi takođe slavili rođendan. Rimski građani su imali veća prava od drugih naroda u Rimskom carstvu pa su oni to proslavljali sa porodicom i prijateljima, a rimska vlast je često proslavljala nacionalne praznike kada su se slavili rođendani rimskih poglavara. Takav je npr. bio Irod. O tome svedoči i Sveto Pismo:

“Ali kada je bio Irodov rođendan, Irodijadina kći zaigra pred gostima.” (Matejovo jevanđelje 14:6)

“Ali Irodijadi se pružila prilika kada se Irod na svoj rođendan priredio večeru svojim velikašima, vojnim zapovednicima i galilejskim prvacima.” (Markovo jevanđelje 6:21)

Uz to 50. rođendan se posebno slavio i tada bi se pripremala posebna torta od belog brašna, maslinovog ulja, rendanog sira i meda (slično današnjoj cheesecake torti). Bitno je takođe napomenuti da su samo muškarci slavili rođendan. Žene nisu slavile rođendan sve do 12. veka prema današnjem (takođe rimsko-paganskom) kalendaru. O čemu ćemo drugi put.

Kada su hrišćani počeli da slave rođendan?

Rani hrišćani nisu slavili rođendan i smatrali su da je to tradicionalni paganski praznik koji priziva zle duhove. Što jeste bilo tačno tada, a i sada. Od Egipta do Vavilona preko Asirije i Persije, te do Grčke i Rima slavio se najviše rođendan. Hristos nije slavio rođendan. Međutim hrišćanska crkva je počela nakon nekoliko stotina godina tj. u 4. veku da slave rođendan. Taj rođendan su nazvali Hristov rođendan, na engleskom poznatiji kao “Christmas”. Jedan od razloga je bio političke prilike da bi se što više ljudi regrutovali u “hriščansku crkvu”.

Tako je Isusov rođendan (Božić na našem) počeo da se slavi nakon Saturnalija. Saturnalija je bio paganski praznik gde se slavio bog Saturn od 17. do 23. decembra i to je bila u rangu “Nova godina” kod Rimljana. Pošto je to bio galopirajući praznik koji se pomerao s vremena na vreme. Tek 1. januara je Cezar odlučio da ga “ustoliči” i odatle mi slavimo Novu godinu.

Određeni hrišćanski poglavari su hteli da privuku svojom proslavom te rimske pagane i 25. decembra su počeli da slave Božić kao dan Hristovog rođenja. To je poređenja radi kao što ljudi vole da odu na EXIT pa posle par dana da se spuste u Crnu Goru na Sea Dance festival i produže opijanje, orgijanje, prejedanje i drogiranje još par dana.

Uz to 25. decembar je takozvani praznik “Ponovnog rađanja Sunca” pošto su pagani najviše obožavali Sunce. Tada počinje kratkodnevnica i od 25. decembra Sunce počinje duže da sija i obasjava našu planetu Zemlju.

Uz cara Konstantina oko 375. godine nove ere su hrišćanski (katolički) poglavari (koje često nazivamo i crkvenim ocima) uspeli da asimiluju dobar deo pagana u hrišćanstvo, ali uz ostavljanje tih tradicionalnih paganskih praznika. (Kaunt, 4000 godina Božića, str. 31). Na taj način se zamutila čista voda apostolskog misionarstva koje je Hristos njima preneo.

U kasnijim vekovima došlo je samo do dodatnih unapređenja proslave rođendana kako su ljudi postajali sve više materijalno bogati.

Rođendan danas

Danas imamo ekspanziju pre svega dečijih rođendan gde roditelji čak podižu i kredit da bi basnoslovno proslavili paganski praznik. Roditelji piju, puše i uništavaju se dok deca se uče materijalizmu i paganskim konceptima da datum njihovog rođena po paganskom kalendaru je bitan momenat u životu. Posledica ovakvih proslava dovode do povećavanja egoistične, razmažene dece, koja umesto da se uče Božijem principu života i zdravlja, oni se uče paganskom principu.

Rođendani kasnije postaju samo destruktivniji i destruktivniji za decu pa se tako posebno slavi “18. rođendan” gde se deca odvaljuju na nivou odraslih. Kasnije odrasli to samo drže u kontinutietu gde rođendan ustvari postaje povod da se ljudi odvale od života kroz hranu i piće.

Nažalost, isto je postalo sa pravoslavnim slavama i Novim godinama.

Da li treba onda otiči na rođendan ako te neko pozove?

Iako svakom ko je stalo da nekog duhovnog rasta bi trebalo da batali slavljenje rođendana – ok je otići nekom na rođendan, ispoštavati ga i otići brzo kući – ako baš ne može da se izbegne. Mi živimo u paganskom vremenu gde se slave sve okultne manifestacije na ovaj ili onaj način. Svedočiti svojim životom da treba slaviti svaki dan koji nam je dat od Boga na poklon, a ne 1 od 365 dana je najbolji način da ljudi uvide drugačiji sistem vrednosti. Božiji sistem vrednosti koji je zapisan u Svetom Pismu, a ne paganski koji su zapisali drevni pagani i modernizovali danas.

Autor: Vladimir Trifunović







Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

NAJČITANIJE

Poželjno kopiranje i uzimanje sadržaja bez dozvole

Za sve informacije pišite nam na

office[at]i1info.net

Copyright © 2015 Flex Mag Theme. Theme by MVP Themes, powered by Wordpress.

To Top